Početna Vijesti Priča o čudesnom spomeniku na groblju Sveti Pantelija

Priča o čudesnom spomeniku na groblju Sveti Pantelija

117
0

Na centralnom banjalučkom groblju nalazi se neobičan nadgrobni spomenik koji svojim izgledom najviše asocira na indijanski totem, sa elementima pravoslavne krstače.

IZVOR: MONDO, SINIŠA STANIĆ

Spomenik je 1933. godine izradio njemački akademski kipar Bruno Dijamat, a posvećen je stradalnicima u čuvenom “Veleizdajničkom procesu u Banjaluci” 1915 – 1916. godine. Ovo je priča o autoru i žrtvama kojima je spomenik posvećen….

O BANJALUČKOM VELEIZDAJNIČKOM PROCESU

Nakon Sarajevskog atentata i izbijanja Prvog svjetskog rata 1914. u BiH uvedena je vojna uprava, a austrougarska vlast naročito je bila represivna prema Srbima koji su okrivljeni za atentat i izbijanje rata. Vršena je prisilna regrutacija, ukinuta je ćirilica, atonomija crkve i škole…

Ubrzo su širom BiH pokrenuti “veleizdajnički procesi”, ukupno njih 17, a najveći je bio u Banjaluci. U ovom procesu 156 Srba optuženo je zbog veleizdaje, a za sve (osim trojice maloljetnih), predložena smrtna kazna. U suđenju koje je počelo 3. novembra 1915, a završeno 16. marta 1916. na optuženičkoj klupi našli su se poznati učitelji, ljekari, sveštenici, činovnici, gostioničari, đaci, trgovci, i drugi, a među optuženima našle su se i dvije žene.

Presudom je za njih 16 određena smrtna kazna vješanjem, dok su ostali uglavnom osuđeni na višegodišnju robiju.

Osuđenici na smrt u Banjalučkom veleizdajničkom procesu
IZVOR: WIKIPEDIA

Ovaj skandalozni proces dospio je te godine u fokus evropske i svjetske štampe, pa su se za sudbinu banjalučkih osuđenika zainteresovali Britanija, Španija, Vatikan, SAD… Procjenjujući da bi egzekucija moglo da naškodi “imidžu” katoličke crkve, iz Vatikana je bečkom dvoru poslato nekoliko molbi za pomilovanjem Banjalučana, ali bezuspješno, pa je izgledalo da za njih nema nade.

Ipak, španski kralj Alfons XIII u februaru 1917. uspio je kod bečkog dvora da izmoli pomilovanje za 16 Banjalučana. Smrtne kazne su preimenovane u doživotne ili višegodišnje kazne zatvora, a nakon završetka Prvog svjetskog rata 1918. većina osuđenika dočekali su kraj rata i konačno oslobođenje.

Alfons XIII, španski kralj koji je zadužio Banjalučane

Dan nakon smrti španskog kralja Alfonsa XIII, 1. marta 1941. godine u Banjaluci su zvonila zvona sa pravoslavne crkve u njegovu čast, dok su ulice bile okićen crnim zastavama. Jedna od najljepših ulica u centru Banjaluke i danas nosi ime španskog monarha, koji je uspio da izdejstvuje pomilovanje za Banjalučane osuđene na smrt u veleizdajničkom procesu 1915-1916. godine.

Na žalost, nisu svi optuženi dočekali slobodu – nekolicina njih za vrijeme procesa preminulo je u zatvoru, a upravo ovim mučenicima posvećen je grandiozni spomenik koji se i dan danas nalazi na groblju Sveti Pantelija u Banjaluci.

Na nadgrobnom spomeniku, podignutom 1933. godine, urezana su imena Koste Jeftića, Riste Barnjakovića, Dragoljuba Kesića, Jakova Erića, Jove Pavlovića i Petra Bilbije, a sa zadnje strane postavljena je ploča sa posljednjim riječima “veleizdajnika” Dragoljuba Kesića: “Javite Srbiji da je volim”.

Prethodni članakMuzika svira dok sijevaju šake na sve strane
Naredni članakCrnadak poručio Dodiku