Početna Fudbal Ko je novi menadžer Mančester junajteda?

Ko je novi menadžer Mančester junajteda?

367
0

Profesor i revolucionar, Klopov uzor koji stiže da ukloni “duh Fergusona”!

IZVOR: PROFIMEDIA

“Crveni đavoli” su od odlaska ser Aleksa Fergusona u penziju i dalje bez trofeja prvaka Engleske, a čovjek koji bi trebalo da promjeni stvari na bolje dolazi iz Njemačke.

Mančester junajted je rešio kojeg čovjeka žele da ih vodi u budućnost. Nakon što su smijenili Olea Gunara Solskjera i odlučili da do kraja sezone na mjestu menadžera pronađu samo privremeno rješenje, malo ko je tu očekivao Ralfa Rangnika.

Ipak, stručnjak za kojeg Jirgen Klop tvrdi da je možda i najbolji njemački trener, doći će na “Old Traford” da Junajtedu donese preko potreban plan i viziju, uz ideju da se poslije ove sezone s mjesta menadžera “preseli” u ulogu konsultanta, odnosno sportskog direktora.

Ali ko je uopšte Ralf Rangnik? Zbog čega je on jedan od najvažnijih ljudi u njemačkom fudbalu u posljednjih nekoliko decenija  i kako su njegove ideje oblikovale fudbal u Evropi?

Ljubitelji fudbala u Srbiji za Ralfa Rangnika najbolje znaju po njegovom nedavnom kratkom angažmanu u Lokomotivi iz Moskve, kada je sa mjesta trenera “sklonio” Marka Nikolića. Neki drugi pamte nevjerovatne rezultate sa tada nepoznatim Hofenhajmom. Ali sve to su samo isječci iz velike karijere.

Ralf Rangnik nije bio bogzna kakav fudbaler i već sa 25 godina je bio trener-igrač lokalnog kluba Viktorija Baknang. Teško da je iko mogao da pretpostavi da je u toj varoši u okolini Štutgarta nastajao trenerski um koji će promeniti Bundesligu, reprezentaciju Njemačke, pa i ostatak kontinenta.

U tom klubu, Ralf je morao da bude sve. I trener i igrač i još mnogo više, jer nije bilo nikog drugog ko će tako manijakalno voditi računa o svakom detalju. Ta njegova nepresušna želja da svaki segment učini sve efikasnijim dobro će se uklopiti u moderan fudbal.

U tadašnjem, tokom 80-ih i 90-ih godina prošlog vijeka, Rangnik će biti smatran za napornog čovjeka koji mnogo voli da pametuje. I ne čudi, kada je inspiraciju za svoj fudbal i način rada “pokupio” od legendarnog Valerija Lobanovskog i njegovog Dinamo Kijeva.

Slučajna prijateljska utakmica protiv slavnog kluba 1984. godine pokazala mu je čari za to vrijeme sofisticiranog zonskog markiranja i agresivnog presinga. To će i obilježiti njegove brojne timove u decenijama koje su slijedile. Rangnik će postati jedan od pionira “gegenpresinga” koji će kasnije na najviše visine dovesti Jirgen Klop u Borusiji Dortmund.

Rangnik je nastavio da napreduje. Bilježio je odlične rezultate u mladim timovima Štutgarta, Rojtlingen je uveo u treći rang, da bi “svoj” Ulm 1846 doveo do Cvajte! I tada su u Njemačkoj počeli da ga primjećuju. Pojavio se na popularnom sportskom TV programu, gdje je održao pravo malo predavanje o taktici, naročito poslije neuspjeha “Pancera” na Mundijalu 1998.

Tada je dobio pogrdne nadimke “profesor” i “teoretičar”, pošto se brojnim njegovim kolegama nije dopalo što je Rangnik novim idejama pokušavao da dokaže da su dotadašnje metode u Nemačkoj – zastarele. Upravo negde u to vreme, kada je Njemačka doživjela debakl na Svjetskom prvenstvu u Francuskoj (razbila ih Hrvatska 3:0 u četvrtfinalu) kao evropski šampion, Rangnik je među prvima zagovarao revoluciju u njemačkom fudbalu i uspostavljanje novog sistema.

Taj sistem će, poslije nekoliko godina opiranja glavnih ljudi u njemačkom fudbalu, ipak biti uspostavljen početkom 21. veka. Sistem koji karakteriše kontra-presing, agresivna želja tima da što prije povrati posjed lopte nakon što ga izgubi. Uz to, brze tranzicije i što više vertikalnih dodavanja dovešće do uzbudljivog fudbala koji će poslije pozicione igre Gvardioline Barselone polako preuzeti primat u evropskom fudbalu.

Bilo bi naivno reći da njemu idu velike zasluge za taj uspjeh, ali Rangnik je bio dio talasa koji je forsirao promjene u njemačkom fudbalu – promjene koje će kulminirati 2014. godine osvajanjem Svjetskog prvenstva u Brazilu.

No, između svega toga, bilo je još mnogo Rangnikovih uspeha. Hanover je iz Cvajte vratio u Bundesligu, u Šalkeu je u prvom mandatu bio vicešampion, a u drugom ih je doveo do polufinala Lige šampiona.

Ali srca najvećeg broja ljudi kupio je u Hofenhajmu. Otišao je u klub iz sela sa 3.200 stanovnika i iz treće lige ih doveo do Bundeslige. Stigli su čak i do čuvene jesenje titule sa Vedadom Ibiševićem kao prvim strijelcem lige i zvezdama kao što su Demba Ba, Činedu Obasi i Luis Gustavo.

I upravo je posljednja utakmica u 2008. godini, spektakularan dvoboj Hofenhajma i Bajern Minhena (1:2), bio najbolja reklama za Rangnikov fudbala.

“To je vjerovatno utakmica najbržeg tempa u istoriji Bundeslige. Čista fudbalska zabava”, govorio je selektor Njemačke Jokaim Lev poslije tog meča.

Ali Mančester junajted s Rangnikom na čelu neće dobiti samo sistem na terenu, već cjelokupnu reorganizaciju i u “okolnim” strukturama. Naravno, ukoliko mu Junajted to dozvoli.

Nigdje se to nije vidjelo tako dobro kao u Lajpcigu. Preuzeo je klub “de fakto” u vlasništvu Red Bula i od treće lige do vicešampionske pozicije u Bundesligi ih doveo za svega par godina.

I tamo je uspostavio svoj čuveni sistem – agresivan gegenpresing, vertikalan fudbal sa brzim tranzicijama, dovodeći uglavnom posebno inteligentne igrače U23 uzrasta, koji mogu da podnesu zahtjeve njegovog fizički, ali i mentalno iznurujućeg fudbala.

“Ako želite da ubrzate brzinu igre vašeg tima, morate da razvijate brže umove vaših igrača, pre nego brža stopala”, nedavno je rekao Rangnik i tako savršeno dočarao svoje poglede na fudbal.

U Lajpcigu je povremeno bio sportski direktor, a povremeno je “uletao” na poziciju trenera kada je za to bilo potrebe. U obje uloge je obavljao uspješan posao, toliko da se posljednjih godina svi pitaju da li ga klubovi traže zbog njegovih trenerskih ili direktorskih sposobnosti.

Sada će u Junajted isprva stići kao trener i biće zanimljivo vidjeti kako će “sklapati” svoj mozaik na terenu. Za razliku od legendarnog ser Aleksa Fergusona, koji je volio da više posmatra sa strane i posao na treningu prepušta svojim saradnicima, Rangnik će non-stop biti pred očima Junajtedovih zvijezda.

Zapravo, onako na oko, “đavoli” i Rangnik nisu idealan spoj – makar ne ovaj Junajted. Sa Kristijanom Ronaldom, Bruno Fernandešom i Polom Pogbom, imaće na raspolaganju sasvim dovoljan broj igrača koji baš i ne vole da trče bez lopte, posebno ako je ona kod protivničkih igrača, ali i dovoljno kvaliteta ukoliko, kao u Lajpcigu, glavni kvalitet tima bude bio kontra-napad. Zato mnogi sada očekuju i “vaskrsnuće” pomalo zaboravljenog Džejdona Sanča.

Mnogi još nisu ni uvjereni koliko će Junajted zapravo dozvoliti Rangniku da dugoročno mijenja loše navike kluba. U njima su ogrezli od odlaska Fergusona – već osam godina se sve i dalje gleda u poređenju sa posljednjim timom neponovljivog Škota.

Ali zarad Junajtedove dobrobiti, ta istorijska veza mora nekako da se ostavi po strani. Dolazak Olea Gunara Solskjera u decembru 2018. bio je upravo pokušaj da se “Fergijev duh” kraj aut-linije nekim čudom oživi.

Shvatili su do sada valjda da je tako nešto nemoguće. Junajtedu treba novi početak. “Profesor” će u Mančester doći da ponovo pametuje i mijenja uštogljene američke vlasnike i nepopularne klupske direktore.

To je veliki test za tvrdoglavog i principijelnog Rangnika. Prvi će imati na terenu, do ljeta 2022, pa onda možda i u salama za sastanke. Ako se Mančester junajted do tada opet ne predomisli…

Prethodni članakŠok u Britaniji! poznati gitarista ubio tinejdžerku?!
Naredni članakGradiška: U policijskoj akciji uhapšene tri osobe, oduzet kokain