Home Izdvojeno Poslijeratni konsenzus pojele godine mira: Može li novo Predsjedništvo BiH do BILO...

Poslijeratni konsenzus pojele godine mira: Može li novo Predsjedništvo BiH do BILO KAKVOG DOGOVORA

64
0

Konstitutivna sjednica Predsjedništva BiH zakazana je za 16. novembar. Od osmog po redu saziva, koga čine Željka Cvijanović, Željko Komšić i Denis Bećirović, ne očekuje se da budu ništa efikasniji od svojih prethodnika. Da li je uvijek bilo tako?

Pa, nikada Predsjedništvo nije bilo u potpunosti skladno. Uvijek su tu postojali različiti politički koncepti, nikada se nije do kraja iskreno prihvatila činjenica da postoji Dejton u kome je definisana Republika Srpska. Posebno kada su u pitanju bošnjački članovi Predsjedništva BiH, uvijek je bio pokušaj eliminacije, podcjenjivanja Republike Srpske. Nekada je to bilo eksplicitnije, nekada manje, ali to je uvijek postojalo. Teško mi je sada izdvojiti jedan period kada bih rekao da je tu bilo neke funkcionalnosti , ocjenjuje za Srpskainfo bivši srpski član Predsjedništva BiH, Mladen Ivanić.

Kada je riječ o novom sazivu Predsjedništva BiH, ne očekuje da bude posebno drugačije u odnosu na ono koje smo gledali u protekle četiri godine, u sastavu Milorad Dodik, Željko Komšić i Šefik Džaferović.

To znači, manje ili više to je ista vrsta političkog pristupa. Tako da zaista ne vidim šta bi spektakularno moglo da se desi da oni, za razliku od njihovih prethodnika, uđu u neku fazu normalnog političkog djelovanja. Mislim da će dva člana, Bećirović i Komšič, insistirati na nekoj vrsti građanske države, dok će s druge strane Cvijanovićka insitirati na većoj samostalnosti Republike Srpske. I vjerovatno nastaviti priču koju je Dodik imao u te četiri godine. Ne očekujem tu apsolutno nikakav pomak. Mislim da ćemo i u naredne četiri godine imati političko mrcvarenje koje smo imali u posljednje četiri godine – zaključuje Ivanić.

Lazar Prodanović, prekaljeni parlamentarac, trenutno srpski delegat u Domu naroda BiH, prisjeća se da su jedino poslijeratni sazivi Predsjedništva radili po kakvom – takvom konsenzusu.

– Nažalost, konfrontacija različitih stavova počele je u posljednjih par mandata. Ključni interes bi trebalo da bude da svi predstavljaju interese svojih birača, ali da istovremeno poštuju dejtonski Ustav BiH. Predsjedništvo BiH nema velike nadležnosti, naročito u unutrašnjoj politici, ali svako njihovo konfrontiranje je dodatno zaoštravalo odnose unutra BiH, parlamentarne, ali i izvršne vlasti – kaže Prodanović

Naglašava da bi bilo ključno da članovi Predsjedništva BiH počnu da djeluju konsenzusom, da na taj način doprinesu da se BiH ne vraća unazad, da ne bude u goroj situaciji od one u kojoj je bila kada su preuzeli funkciju.

Bez obzira što su tri strane suprotstavljene, ako imaju političke mudrosti, a mislim da je imaju, treba da smanje doživljaj i sopstveni egoizam i djeluju u interesu svih, konsenzusom. Vidio sam naznake umjerenijeg djelovanja u odnosu na kampanju, što je normalno, jer jedna je priča kada se borite za glasove, a druga kada uzmete odgovornost. Ne postoje nemoguće stvari ako postoji politička volja. Sada smo u ambijentu gdje bi svačiji ekstremni stavovi doprinijeli dezintegrativnim procesima – zaključuje Prodanović.

Prvi opšti izbori nakon rata održani su 14. septembra 1996. Za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda izabran je Alija Izetbegović, a Srbin Momčilo Krajišnik i Hrvat Krešimir Zubak.

Krajišnik je uhapšen 2003. i pritvoren u zatvoru Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju u Hagu, nakon čega je optužen za ratni zločin. Osuđen je na 27 godina zatvora, a 2009. godine mu je kazna smanjena na 20 godina. Pušten je na slobodu 2013. godine, preminuo je 2020.

Drugi saziv bio je na dužnosti od oktobra 1998. U Predsjedništvo BiH izabrani su Alija Izetbegović, Živko Radišić i Ante Jelavić. Dvije godine kasnije Izetbegović je saopštio da će se nakon isteka mandata predsjedavajućeg povući s funkcije. Na njegovo mjesto PS BiH izabrala je Halida Genjca za privremenog člana Predsjedništva. Genjac se na ovoj poziciji zadržao šest mjeseci jer je na mjesto člana Predsjedništva iz reda bošnjačkog naroda 2001. godine izabran Beriz Belikić.

Tadašnji visoki predstavnik, Volfgang Petrič, u martu 2001. smijenio je s funkcije Antu Jelavića. Uhapšen je 2004. godine. Sud BiH 2005. godine u prvostepenom postupku osudio je Jelavića krivim za zloupotrebu položaja i nesavjesno obavljanje službene dužnosti na 10 godina zatvora. Jelavić je dan uoči izricanja presude pobjegao u Hrvatsku. Na njegovo mjesto imenovan je Jozo Križanović.

Treći saziv Predsjedništva BiH izabran je u oktobru 2002. a činili su ga Mirko Šarović, Dragan Čović i Sulejman Tihić. U aprilu 2003. Šarović je podnio ostavku, a na njegovo mjesto izabran je Borislav Paravac. Pedi Ešdaun, tadašnji visoki predstavnik 2004. godine smijenio je Šarovića s mjesta potpredsjednika SDS i zabranio mu političko djelovanje, a ovu odluku ukinio je mnogo kasnije Valentin Incko. U martu 2005. Ešdaun je smijenio i Dragana Čovića s funkcije člana Predsjedništva BiH, nakon što je Sud BiH potvrdio optužnicu protiv njega za zloupotrebu položaja. Na njegovo mjesto imenovan je Ivo Miro Jozić.

Četvrti saziv od 2006. činili su Nebojša Radmanović, Željko Komšić i Haris Silajdžić. Ovaj mandat smatra se ključnim za početak tzv. NATO integracija BiH jer je Radmanović u decembru 2006. potpisao Sporazum o pristupanju BiH NATO programu “Partnerstvo za mir”. RS je naknadno promijenila kurs ka vojnoj neutralnosti BiH.

Na izborima 2010. izabran je peti saziv Predsjedništva BiH u sastavu Nebojša Radmanović, Željko Komšić i Bakir Izetbegović. Naslijedili su ih Mladen Ivanić, Dragan Čović i Bakir Izetbegović. Taj saziv obilježio je Izetbegovićev neuspeli pokušaj revizije tužbe BiH protiv Srbije, a zasluge za propast sebi je pripisao Ivanić.

U sedmom, odlazećem sazivu Predsjedništva BiH, bili su Milorad Dodik, Željko Komšić i Šefik Džaferović. Taj saziv smatra se jednim od najneuspješnijih u istoriji, jer je mandat obilježen stalnim sukobima dva člana iz FBiH s jedne, i Dodika s druge strane. Milorad Dodik je najviše od svih dosadašnjih članova Predsjedništva BiH iskoristio tzv. veto, odnosno pokretanje zaštite vitalnog interesa Republike Srpske, zbog preglasavanja. Narodna skupština RS četiri puta nije stala iza Dodikovog veta.

MANDAT I NADLEŽNOSTI

Mandat članova Predsjedništva traje četiri godine. Izuzetak je bio mandat članova izabranih na prvim opštim izborima 1996. koji je trajao dve godine. Jednom izabrani, članovi Predsjedništva imaju pravo biti birani na još jedan uzastopni mandat. Predsjedništvo je nadležno za vođenje spoljne politike BiH; Imenovanje ambasadora i drugih međunarodnih predstavnika od kojih najviše dvije trećine mogu biti odabrani sa teritorije entiteta FBiH; Predstavljanje BiH u međunarodnim i evropskim organizacijama i institucijama; Vođenje pregovora za zaključenje međunarodnih ugovora BiH, otkazivanje i, uz saglasnost Parlamentarne skupštine, ratifikovanje takvih ugovora; Izvršavanje odluka PS BiH; Predlaganje godišnjeg budžeta PS BiH, uz preporuku Savjeta ministara; Podnošenje izveštaja o rashodima Parlamentarnoj skupštini na njen zahtjev, ali najmanje jedanput godišnje; Koordinaciju, prema potrebi, sa međunarodnim i nevladinim organizacijama u BiH. Takođe, Predsjedništvo je vrhovni komandat Oružanim snagama BiH i te odluke se donose konsenzusom sva tri člana.

 

Previous articleNOVI SILIKONI SAMO ŠTO NE ISPADNU! Sandra Afrika u kožnom miniću napravila HAOS – Mješa kukovima, a snimak USIJAO mreže!
Next articleOVO JE ALBANAC UHAPŠEN U SUBOTICI SA ARSENALOM ORUŽJA: Član međunarodne kriminalne grupe sa sjedištem u Prizrenu!